{"id":104,"date":"2017-12-23T22:04:19","date_gmt":"2017-12-23T22:04:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.grahovo.org\/?p=104"},"modified":"2018-03-03T22:25:47","modified_gmt":"2018-03-03T21:25:47","slug":"pecina-lednica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/pecina-lednica\/","title":{"rendered":"Pe\u0107ina Lednica"},"content":{"rendered":"

Pe\u0107ina Lednica<\/strong>\u00a0(Ledenica) u\u00a0Resanovcima\u00a0kod\u00a0Bosanskog Grahova, je 1965. progla\u0161ena specijalnim rezervatom. Lednica je dobila ime po ledu, koji se u zimskom periodu formira u ulaznoj dvorani i zadr\u017eava do jula i avgusta. Vjerovatno najljep\u0161a i najbogatija pe\u0107ina u\u00a0Bosni i Hercegovini\u00a0i jedna od poznatijih u \u0161iroj regiji – Ledenica, koja se nalazi na padinama Stra\u017ebenice na rubu bosanskograhovskog sela Resanovci, udaljena 2,5 kilometra od magistralnog puta\u00a0Bosansko Grahovo-Drvar, a od puta prema Li\u010dkoj Kaldrmi oko 800 metara, prije rata bila je osvijetljena i propisno ure\u0111ena za brojne posjetioce.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Pe\u0107ina je duga\u010dka 20 km a istra\u017eeno je 700 m. Njenih 14 dvorana po koncetraciji pe\u0107inskog nakita prevazilazi ve\u0107inu dosad istra\u017eenih pe\u0107ina u biv\u0161oj dr\u017eavi. Raspola\u017ee sa pe\u0107inskim nakitom velikih dimenzija i i razli\u010ditih boja, sa svjetlucavim i iskri\u010davim nakitom kakav se rijetko sre\u0107e u na\u0161im pe\u0107inama.<\/p>\n

Osvjetljenja u pe\u0107ini nestalo je tokom rata, vagon uz ulaz iz kojeg su napla\u0107ivane ulaznice nestao je prije nekoliko godina pod naletom sakuplja\u010da sekundarnih sirovina a s njim i \u017eeljezna re\u0161etkasta vrata i svo \u017eeljezo oko ulaza. Ve\u0107 na ulazu, po\u010dev\u0161i od najve\u0107e dvorane zvane Tamni vilajet, duge 186 metara, vidljivi su tragovi lomljenja i kra\u0111e nakita. Dovde se uz sigurno osvjetljenje nekako i mo\u017ee jo\u0161 uvijek o\u010duvanim betonskim stepenicama. Dalje treba biti veoma oprezan zbog uru\u0161enih staza i potpunog mraka. Iz Tamnog vilajeta ulazi se u dvoranu \u010cetvrte kraji\u0161ke brigade, potom u Mramornu pa u \u0160arenu, da bi pe\u0107ina zavr\u0161ila sa Dvoranom stogova, Jezerskom i Visokom dvoranom. Ukupno je 13 dvorana \u010dija je du\u017eina 697,5 metara, a povr\u0161ina 8.477 kvadrata. Ovo prirodno bogatstvo vapi za za\u0161titom, rekonstrukcijom staza i ponovnim osvjetljavanjem, da bude turisti\u010dka oaza kao i prije rata. Time bi se sprije\u010dila i plja\u010dka nakita u kojoj nestaju\u00a0stalaktiti,\u00a0stalagmiti, pe\u0107inski stubovi, kalcitne kade, erozivne forme, od\u017eaci, vigled, draperije, ponori…Valja ista\u0107i i jezerca u pe\u0107ini i njen polulavirintski oblik pa se bez propisne opreme, osvjetljenja i vodi\u010da i ne preporu\u010duje ulazak.<\/p>\n

Pored Ledenice u\u00a0Resanovcima\u00a0postoje jo\u0161 nekoliko pe\u0107ina, a to su: \u010ca\u0111ava , Skaki\u0107a , Vodena pe\u0107ina i ponor Struge. Prava du\u017eina ovih pe\u0107ina, sistema dvorana i hodnika ustvari nezna se jer nisu dovoljno istra\u017eene.\u010ca\u0111ava pe\u0107ina, ili kako jo\u0161 naziva se i Cigina pe\u0107ina zna\u010dajna je zbog pronalaska \u017eivota praljudi u njoj. Godine\u00a01971.\u00a0u njenom predvorju zapa\u017eeni su tragovi prebivali\u0161ta pra\u010dovjeka. Tada otkriveno je nekoliko kremenih izradjevina, me\u0111u njima i jedan no\u017ei\u010d, vrlo patiniran, \u0161to je bio neposredan dokaz za ovu pretpostavku. \u010cini se da je pra\u010dovjek posje\u0107ivao Ciginu pe\u0107inu prije 30.000 i 40.000 godina. To su za sada tek pretpostavke, a\u00a0Zemaljski muzej\u00a0iz\u00a0Sarajeva\u00a0ima u planu detaljnija arheolo\u0161ka istra\u017eivanja.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pe\u0107ina Lednica\u00a0(Ledenica) u\u00a0Resanovcima\u00a0kod\u00a0Bosanskog Grahova, je 1965. progla\u0161ena specijalnim rezervatom. Lednica je dobila ime po ledu, koji se u zimskom periodu formira u ulaznoj dvorani i zadr\u017eava…Saznaj vi\u0161e<\/a><\/span><\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":702,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"aioseo_notices":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=104"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":930,"href":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/104\/revisions\/930"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.grahovo.org\/sr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}