Pećina Lednica

Pećina Lednica (Ledenica) u Resanovcima kod Bosanskog Grahova, je 1965. proglašena specijalnim rezervatom. Lednica je dobila ime po ledu, koji se u zimskom periodu formira u ulaznoj dvorani i zadržava do jula i avgusta. Vjerovatno najljepša i najbogatija pećina u Bosni i Hercegovini i jedna od poznatijih u široj regiji – Ledenica, koja se nalazi na padinama Stražbenice na rubu bosanskograhovskog sela Resanovci, udaljena 2,5 kilometra od magistralnog puta Bosansko Grahovo-Drvar, a od puta prema Ličkoj Kaldrmi oko 800 metara, prije rata bila je osvijetljena i propisno uređena za brojne posjetioce.

Pećina je dugačka 20 km a istraženo je 700 m. Njenih 14 dvorana po koncetraciji pećinskog nakita prevazilazi većinu dosad istraženih pećina u bivšoj državi. Raspolaže sa pećinskim nakitom velikih dimenzija i i različitih boja, sa svjetlucavim i iskričavim nakitom kakav se rijetko sreće u našim pećinama.

Osvjetljenja u pećini nestalo je tokom rata, vagon uz ulaz iz kojeg su naplaćivane ulaznice nestao je prije nekoliko godina pod naletom sakupljača sekundarnih sirovina a s njim i željezna rešetkasta vrata i svo željezo oko ulaza. Već na ulazu, počevši od najveće dvorane zvane Tamni vilajet, duge 186 metara, vidljivi su tragovi lomljenja i krađe nakita. Dovde se uz sigurno osvjetljenje nekako i može još uvijek očuvanim betonskim stepenicama. Dalje treba biti veoma oprezan zbog urušenih staza i potpunog mraka. Iz Tamnog vilajeta ulazi se u dvoranu Četvrte krajiške brigade, potom u Mramornu pa u Šarenu, da bi pećina završila sa Dvoranom stogova, Jezerskom i Visokom dvoranom. Ukupno je 13 dvorana čija je dužina 697,5 metara, a površina 8.477 kvadrata. Ovo prirodno bogatstvo vapi za zaštitom, rekonstrukcijom staza i ponovnim osvjetljavanjem, da bude turistička oaza kao i prije rata. Time bi se spriječila i pljačka nakita u kojoj nestaju stalaktiti, stalagmiti, pećinski stubovi, kalcitne kade, erozivne forme, odžaci, vigled, draperije, ponori…Valja istaći i jezerca u pećini i njen polulavirintski oblik pa se bez propisne opreme, osvjetljenja i vodiča i ne preporučuje ulazak.

Pored Ledenice u Resanovcima postoje još nekoliko pećina, a to su: Čađava , Skakića , Vodena pećina i ponor Struge. Prava dužina ovih pećina, sistema dvorana i hodnika ustvari nezna se jer nisu dovoljno istražene.Čađava pećina, ili kako još naziva se i Cigina pećina značajna je zbog pronalaska života praljudi u njoj. Godine 1971. u njenom predvorju zapaženi su tragovi prebivališta pračovjeka. Tada otkriveno je nekoliko kremenih izradjevina, među njima i jedan nožič, vrlo patiniran, što je bio neposredan dokaz za ovu pretpostavku. Čini se da je pračovjek posjećivao Ciginu pećinu prije 30.000 i 40.000 godina. To su za sada tek pretpostavke, a Zemaljski muzej iz Sarajeva ima u planu detaljnija arheološka istraživanja.